Posljednje dvije godine donijele su rekordno visoke temperature diljem svijeta i niz razornih vremenskih nepogoda – od katastrofalnih poplava u Europi i suše u južnoj Africi do razarajućih požara u Kaliforniji. Tijekom 2024. zabilježeno je više od 600 velikih ekstremnih vremenskih događaja diljem planeta — od kojih su 152 bila bez presedana — a prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, 824.500 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.
Na temelju sve više dokaza, neki znanstvenici sada strahuju da smo ušli u novo razdoblje klimatske krize, obilježeno ubrzanim zagrijavanjem i pojačanim katastrofama.
Istodobno, nedavni destabilizirajući geopolitički događaji izgledaju kao da čovječanstvo odvode od procesa dekarbonizacije, usporavajući prijeko potrebne klimatske mjere.
Što to znači za nadolazeća desetljeća: Jesmo li na putu da izbjegnemo najgore scenarije koje su klimatski modeli predvidjeli? A ako nismo, koliko loše bi moglo postati? Mongabay je o tome pitao neke od vodećih svjetskih znanstvenika.
Bez presedana visoko zagrijavanje koje je započelo 2023., a pojačalo se tijekom 2024., iznenadilo je i uznemirilo mnoge klimatologe.
Iako je osnovni trend zagrijavanja posljedica emisija stakleničkih plinova, nekoliko drugih čimbenika vjerojatno je doprinijelo rekordnom porastu temperatura. Među njima su snažan El Niño u razdoblju 2023.–2024., povećanje sunčevog zračenja zbog vrhunca 11-godišnjeg solarnog ciklusa te smanjenje emisija sumpor-dioksida iz pomorskog prometa zbog novih propisa o zagađenju zraka, što je umanjilo refleksivnost oblaka nad sjevernim Atlantikom i omogućilo više sunčeve energije da dosegne Zemljinu površinu.
No čak i kada se svi ti učinci uzmu u obzir, ostaje otprilike 0,1 °C neobjašnjenog zagrijavanja. Znanstvenici još raspravljaju je li ta razlika posljedica uobičajene varijabilnosti klimatskog sustava ili nekog nepoznatog čimbenika.
Očekivalo se da će 2025. donijeti blago hlađenje globalne prosječne temperature zbog prijelaza u fazu La Niñe, no ova godina nastavlja obarati rekorde. Siječanj 2025. bio je najtopliji siječanj otkad postoje mjerenja, s porastom od 1,75 °C iznad predindustrijske razine. Neki stručnjaci strahuju da je to znak da se klima prebacuje u novo stanje zagrijavanja.
„Ne možemo isključiti da je barem dio ovog povećanog tempa zagrijavanja povezan s planetom koji gubi otpornost,“ kaže Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja i profesor znanosti o Zemljinom sustavu na Sveučilištu u Potsdamu, prenosi Mongabay
