Javnosti se obraća tzv. neformalna grupa građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“, predstavljajući se kao spontani i autentični glas lokalnih zajednica. Međutim, ključna činjenica koja se sustavno prešućuje jest da je stvarni nositelj i pokretač ove inicijative Mario Ćosić, vlasnik i glavni urednik portala Hercegovina.info – medija koji istodobno proizvodi, objavljuje i pojačava poruke iste te NGG. Takva koncentracija uloga ne ostavlja prostor za dvojbu: ne radi se o neovisnom građanskom djelovanju, nego o kontroliranoj medijsko-aktivističkoj kampanji financiranoj od sumnjivog DONATORA preko udruge CCI – Centri civilnih inicijativa.
Sve se plaća – Ekskluzivni tekst donosi preslike tajnih razgovora CCI grupe i Maria Ćosića.
„NEFORMALNA GRUPA“ KAO POLITIČKI PARAVAN
Naziv „neformalna grupa građana“ koristi se kao retorički štit – kako bi se izbjegla osobna i institucionalna odgovornost, a poruke predstavile kao široki društveni konsenzus. U stvarnosti, riječ je o personaliziranoj inicijativi s jasno prepoznatljivim autorom, komunikacijskom strategijom i stalnim medijskim kanalom.
Kada ista Osoba (Mario Ćosić) stoji:
- iza NGG-a „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“
- iza uređivačke politike portala Hercegovina.info koji tu NGG promovira
tada „neformalnost“ prestaje biti opis, a postaje sredstvo obmane javnosti.
MEDIJ KAO PRODUŽENA RUKA VLASTITOG AKTIVIZMA
U ovom slučaju portal Hercegovina.info ne djeluje kao informativni medij, nego kao megafon vlastitog vlasnika i urednika. Aktivistički tekstovi se ne označavaju kao komentari ili osobni stavovi, ne provjeravaju se pravne tvrdnje, ne nude se suprotna mišljenja, a teške optužbe protiv institucija iznose se kao činjenice. Time se svjesno briše granica između novinarstva i političkog djelovanja, što predstavlja grubo kršenje profesionalnih i etičkih standarda medija.
DONATORSKI OKVIR I POSEBNA ODGOVORNOST
Posebno zabrinjava činjenica da portal Hercegovina.info djeluje u okviru projektnog i donatorskog financiranja, uključujući potporu organizacija USAID i Centar civilnih inicijativa. Takav status ne daje pravo na političku agitaciju i alarmizam. Naprotiv – nameće višu razinu transparentnosti, profesionalnosti i odgovornosti prema javnosti. Korištenje donatorski podržanog medija za osobne ili interesne kampanje predstavlja ozbiljno izigravanje svrhe civilnog društva.
ALARMIZAM UMJESTO ODGOVORNE KRITIKE
Poruke koje NGG „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“ plasira kroz medijski kanal pod kontrolom vlastitog pokretača Maria Ćosića – poput tvrdnji da su „građani izvan zakona“ ili da je „Mostar grad bez zakona“ – nisu argumentirana kritika, nego alarmizam. Kada takav alarmizam dolazi iz medija čiji je vlasnik ujedno i politički akter u priči, riječ je o svjesnom sijanju nepovjerenja u institucije, bez ikakve odgovornosti za društvene posljedice.
JASNA OSUDA I JAVNI POZIV NA ODGOVORNOST
Ovakva praksa zahtijeva jasnu i nedvosmislenu osudu. Ne zbog kritike vlasti – ona je legitimna i potrebna – nego zbog manipulacije javnošću, prikrivanja sukoba interesa i zloupotrebe medijskog prostora. Sloboda medija ne znači slobodu obmane. Građanski aktivizam ne smije biti paravan za osobne i političke ambicije, a NGG „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“, ako želi zadržati ikakav javni kredibilitet, dužna je:
- jasno navesti tko stoji iza nje,
- razdvojiti aktivizam od medija,
- i preuzeti odgovornost za riječi koje proizvodi i distribuira.
U suprotnom, ne radi se o borbi za javni interes, nego o svjesnoj i opasnoj manipulaciji javnosti koja mora biti jasno prepoznata – i javno osuđena.
PROBLEM AKTIVNE LEGITIMACIJE I NEZAKONITOG PRITISKA NA INSTITUCIJE
U postojeći obrazac medijsko-aktivističkog djelovanja dodatno se otvara ključni pravni problem: aktivna legitimacija i status stranke u postupku. Bez toga, svako „zastupanje“ i institucionalni pritisak nemaju uporište u zakonu.
AKTIVNA LEGITIMACIJA: TKO UOPĆE IMA PRAVO NASTUPATI?
U upravno-pravnim postupcima aktivnu legitimaciju imaju stranke – fizičke ili pravne osobe koje imaju izravan, osobni i pravno utemeljen interes. U ovom slučaju Mario Ćosić nastupa kao faktički predstavnik tzv. NGG-a, ali bez ikakvog formalnog ovlaštenja koje bi ga legitimiralo:
- nije imenovan predstavnik pravne osobe (jer NGG to nije)
- nema dokaz o punomoći konkretnih fizičkih osoba
- ne iskazuje izravan i individualiziran pravni interes.
Bez ispunjene aktivne legitimacije, nastupi prema tijelima vlasti nemaju pravni učinak i ne mogu proizvoditi obveze za institucije.
NGG nije „zainteresirana stranka“
Tzv. neformalna grupa građana:
- nema pravnu osobnost,
- nije subjekt prava,
- ne može biti stranka ni zainteresirana stranka u postupcima donošenja, izmjena ili provedbe prostorno-planskih akata.
Prema pravilima upravnog postupka, „zainteresirana stranka“ mora imati pravni interes koji proizlazi iz propisa i odnosi se konkretno na nju (npr. vlasništvo, susjedstvo, izravni utjecaj akta). Apstraktni „opći interes“ ili političko-aktivističko protivljenje nisu dovoljni.
NEZAKONIT PRITISAK NA JAVNE INSTITUCIJE
Kada subjekt bez statusa stranke:
- zahtijeva sastanke,
- traži očitovanja,
- javno proziva službenike i tijela vlasti,
- prijeti „pravnim posljedicama“,
to nije sudjelovanje javnosti, nego nedopušten pritisak. Javna tijela smiju i moraju komunicirati isključivo u zakonskim okvirima: kroz javne rasprave, formalne primjedbe ovlaštenih osoba i postupke propisane zakonima o prostornom uređenju i upravnom postupku.
ZAKONSKI OKVIRI KOJI SE ZANEMARUJU
U ovom slučaju zanemaruju se temeljna načela:
- načelo zakonitosti – tijela postupaju samo prema ovlaštenim strankama,
- načelo jednakosti stranaka – privilegiranje neformalnih skupina narušava pravnu sigurnost,
- načelo transparentnosti – skrivanje stvarnog nositelja inicijative i sukoba interesa.
DONATORSKI KONTEKST I DODATNA ODGOVORNOST
Kada se ovakvi nastupi dodatno pojačavaju kroz medij financiran i donatorskim sredstvima (USAID i Centar civilnih inicijativa), odgovornost je još veća: donatorski okvir ne može biti alat za pritisak na institucije izvan zakona.
KRITIKA DA – PRAVNI VOLUNTARIZAM NE
Kritika javnih politika je legitimna. Ali zastupanje bez aktivne legitimacije, nastupanje bez statusa stranke i vršenje pritiska na institucije predstavljaju pravni voluntarizam i obmanu javnosti.
Ako NGG želi sudjelovati:
- neka se formalno organizira (pravna osobnost),
- neka dokaže pravni interes,
- neka koristi zakonom propisane mehanizme.
U protivnom, ne radi se o zaštiti javnog interesa, nego o nezakonitom pritisku i manipulaciji, što javnost i institucije moraju jasno prepoznati – i odbiti. Djelovanje portala Hercegovina.info i njegovog vlasnika i glavnog urednika Mario Ćosić u ovom slučaju prelazi granice legitimne kritike i slobode izražavanja te ulazi u prostor svjesne manipulacije javnosti, prikrivanja sukoba interesa i nezakonitog pritiska na javne institucije.
Korištenje tzv. „neformalne grupe građana“ kao paravana, dok ista osoba istodobno:
- vodi i kontrolira NGG,
- uređuje i objavljuje sadržaj u mediju koji tu NGG promovira,
- nastupa prema institucijama bez ikakve aktivne legitimacije,
predstavlja grubo kršenje profesionalnih novinarskih standarda, ali i ozbiljan problem za pravni poredak i demokratsku kulturu. Ovo nije građanski aktivizam, niti odgovorno novinarstvo – ovo je instrumentalizacija medija u svrhu osobnog i političkog pritiska. Posebno je neprihvatljivo što se takvo djelovanje odvija kroz medij koji posluje i u donatorskom okviru, gdje se očekuje viša razina javne odgovornosti, transparentnosti i poštivanja zakona. Umjesto toga, svjedočimo zloupotrebi povjerenja javnosti i donatora.
JAVNI POZIV NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA
Zbog svega navedenog, nužno je i opravdano uputiti jasan poziv nadležnim institucijama da se aktivno uključe i spriječe ovakve radnje, i to prije svega:
- tijelima nadležnim za nadzor zakonitosti rada medija,
- institucijama zaduženima za provedbu upravnih i prostorno-planskih postupaka,
- regulatornim i nadzornim tijelima u području transparentnosti, sukoba interesa i javnog informiranja,
- kao i donatorima koji financiraju medijske i civilne projekte, da ispitaju svrhovitost i zakonitost korištenja dodijeljenih sredstava.
Institucije ne smiju podleći pritiscima subjekata bez pravnog statusa i aktivne legitimacije, niti tolerirati medijske kampanje koje se lažno predstavljaju kao „glas građana“. Sloboda medija nije sloboda obmane. Građanski angažman nije izgovor za nezakonit pritisak.
A javni interes ne štiti se manipulacijom, nego odgovornošću, zakonitošću i transparentnošću. Upravo zato ovakve prakse moraju biti jasno osuđene, a njihovo ponavljanje institucionalno spriječeno – u interesu pravne sigurnosti, povjerenja građana i osnovnih demokratskih standarda.
