LINK NA SPORNI ČLANAK: Hercegovina.info: Privatne vjetroelektrane i ‘šišanje ovaca’: Zašto struja neće biti jeftinija, tko uzima dobit, a tko plaća poticaje?
U novom tekstu portala Hercegovina.info o privatnim vjetroelektranama riječ je o namjenski konstruiranoj dezinformacijskoj priči koja krši osnovna pravila novinarske profesije: provjeru činjenica, kontekstualizaciju podataka i razdvajanje komentara od vijesti. Cilj nije informirati, nego proizvesti strah, bijes i nepovjerenje prema obnovljivim izvorima energije. Ova situacija jednostavno prelazi sve granice zdravog razuma, prije nego nastavimo s analizom pozivamo portal Hercegovina.info i glavnog urednika i vlasnika Maria Ćosića da prekine s ovim medijskim teroriziranjem javnosti koji ima jasne kriminalne elemente.
Kategoričke tvrdnje bez ijednog dokaza
U tekstu se iznosi tvrdnja da privatne vjetroelektrane „ne mogu“ sniziti cijenu električne energije. Bez izvora. Bez analize. Bez ijednog podatka. To nije mišljenje – to je neutemeljena tvrdnja predstavljena kao činjenica. Energetska ekonomija jasno kaže suprotno: cijenu električne energije određuju trošak proizvodnje, dostupnost kapaciteta i tržišna ponuda, a ne vlasništvo nad elektranom. „Cijena električne energije ne ovisi o tome je li proizvođač javni ili privatni, nego o strukturi tržišta i trošku proizvodnje.“ — Mirza Kušljugić, energetski stručnjak i bivši predsjednik regulatora FERK. Ignorirati ovakve izjave domaćih stručnjaka nije slučajno – to je svjesno isključivanje činjenica koje ruše unaprijed zadani narativ.
Poticaji kao lažni kriminalni konstrukt
Hercegovina.info poticaje za obnovljive izvore sustavno prikazuje kao „pljačku građana“, bez ijedne usporedbe s poticajima za fosilna goriva, praksom Europske unije i regulatornim okvirom u BiH i regiji. Time se stvara lažna slika kriminala tamo gdje postoji javna politika.
„Bez poticaja nema energetske tranzicije. Ključno pitanje je transparentnost, a ne demonizacija obnovljivih izvora.“— Vedran Zubić, energetski analitičar. OECD i Europska komisija poticaje tretiraju kao standardni razvojni alat, a ne kao aferu. Hercegovina.info to zna – i namjerno prešućuje.
Jezik huškanja kao urednička taktika
Izrazi poput „šišanje ovaca“, „punjenje džepova“, „prevara“ i „rodijačka ekonomija“ nisu analitički pojmovi. To su emocionalne parole kojima se čitatelja gura prema unaprijed željenom zaključku. Profesionalno novinarstvo razdvaja činjenice od mišljenja, nudi kontekst i više perspektiva, koristi podatke, a ne uvrede. U ovom slučaju, Hercegovina.info svjesno bira suprotan put – tabloidizaciju kompleksne energetske teme, čime doprinosi nepovjerenju u obnovljive izvore i širi energetsku nepismenost.
Sustavno ignoriranje regionalne i akademske struke
Ni jedan relevantan regionalni ili akademski stručnjak nije citiran. Zašto? Zato što ne potvrđuju teze portala. „Obnovljivi izvori smanjuju dugoročni pritisak na cijene jer nemaju trošak goriva i nisu izloženi volatilnosti tržišta.“— Julije Domac, REGEA. „Vjetroenergija je ekonomski konkurentna, posebno kada se uključe troškovi emisija CO₂.“ — Goran Krajačić, FSB Zagreb. Ignoriranje struke nije propust. To je urednička filtracija stvarnosti.
Selektivna matematika kao alat obmane
U tekstu se navode iznosi poticaja, ali se ne navodi koliki su troškovi uvoza fosilnih goriva, ne spominje volatilnost cijena plina i ugljena, ne analizira dugoročna stabilnost sustava. To je klasičan primjer selektivnog korištenja podataka – tehnike poznate u propagandi, a ne u novinarstvu. „Najveći rizik za potrošače je odgađanje tranzicije i ostanak u ovisnosti o fosilnim gorivima.“— Energy Community Secretariat
Pitanje odgovornosti
Ovdje više nije riječ o lošem članku. Riječ je o sustavnom obrascu dezinformiranja. Hercegovina.info u ovom slučaju: proizvodi netočne tvrdnje, koristi huškački jezik, ignorira domaće i regionalne stručnjake i svjesno obmanjuje javnost o energetici. To nije sloboda medija. To je zloupotreba medijskog prostora. U društvu koje se suočava s energetskom tranzicijom, klimatskim rizicima i rastućim cijenama, ovakvo djelovanje nije neutralno – ono je štetno i opasno. Mediji koji svjesno šire dezinformacije moraju biti imenovani, prozvani i pozvani na odgovornost.
ŽURNI POZIV NA REAKCIJU NADLEŽNIH INSTITUCIJA I TIJELA
Pravno-regulatorni okvir odgovornosti medija u BiH je jasan i navodimo kratki pregled niza propisa koje Hercegovina.info konstantno grubo krši u objavljenom tekstu pod naslovom „Privatne vjetroelektrane i ‘šišanje ovaca’: Zašto struja neće biti jeftinija, tko uzima dobit, a tko plaća poticaje?“
1. Kodeks za štampu i online medije BiH
Nadležno tijelo: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini
Povrede:
- Član 1 – Istinitost i točnost
- Član 3 – Razlikovanje činjenica i mišljenja
- Član 7 – Odgovornost novinara
Tekst krši sva tri.
2. Zakon o zaštiti od klevete (FBiH / RS)
Ako se:
- sustavno diskreditira cijeli sektor,
- sugerira kriminal bez dokaza,
postoji pravna osnova za postupanje.
3. Europski standardi (Europski sud za ljudska prava – praksa)
Sloboda medija nije apsolutna kada:
- se svjesno šire dezinformacije,
- postoji javna šteta.
Lingens v. Austria – mišljenje mora imati činjeničnu osnovu.
4. Regulatorna tijela i javni interes
Energetika je sektor od javnog interesa i to naglašava dodatnu težinu odgovornosti medija. Dezinformacije u tom području:
- utječu na tržište,
- utječu na javne politike,
- utječu na sigurnost opskrbe.
Navedeni tekst potpisuje Anđa Ćosić u ime KODD-a – Koalicije za odgovornu demokraciju i dostojanstvo, još jedne u nizu tzv. neformalnih grupa građana, udruga i inicijativa koje se u javnosti pojavljuju kao “spontani glas građana”, a u praksi djeluju unutar istog komunikacijskog i organizacijskog kruga organiziranog od strane Maria Ćosića. Ista retorika, isti ciljevi – izvlačenje novca od donatora i unošenje nemira u bh. društvo, i isti medijski kanal distribucije – Hercegovina.info.
