Prema podacima Eurostata, lipanj 2025. godine ušao je u povijest kao prvi mjesec u kojem je sunčeva energija postala najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji.
U drugom tromjesečju 2025. godine čak 54 posto neto proizvedene električne energije u Europskoj uniji dolazilo je iz obnovljivih izvora, što predstavlja rast u odnosu na 52,7 posto iz istog razdoblja prošle godine. Najveći doprinos tom rastu dala je upravo solarna energija, koja je u tom razdoblju proizvela ukupno 122.317 gigavatsati (GWh), odnosno 19,9 posto ukupnog energetskog miksa EU-a.
Solarna energija ispred nuklearne i plina
Lipanj 2025. posebno se istaknuo jer su solarne elektrane prvi put proizvele više električne energije od svih ostalih izvora u Europskoj uniji. Sunčeva energija činila je 22 posto ukupne proizvodnje električne energije, ispred nuklearne energije s 21,6 posto, vjetroelektrana s 15,8 posto, hidroelektrana s 14,1 posto te elektrana na prirodni plin s 13,8 posto.
Najveći dio električne energije iz obnovljivih izvora u EU dolazio je upravo iz sunčeve energije (36,8 posto), zatim energije vjetra (29,5 posto), hidroenergije (26 posto), obnovljivih goriva (7,3 posto) i geotermalne energije (0,4 posto).
Hrvatska među vodećima u Europskoj uniji
Među državama članicama Europske unije najveći udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u drugom tromjesečju ove godine imala je Danska s čak 94,7 posto. Slijede Latvija s 93,4 posto, Austrija s 91,8 posto, Hrvatska s 89,5 posto te Portugal s 85,6 posto.
Visoku poziciju Hrvatska najvećim dijelom duguje hidroelektranama, ali i kontinuiranom razvoju vjetroelektrana. Posljednjih godina sve je izraženiji i rast solarne energije pa je sunce u lipnju 2025. činilo gotovo 10 posto hrvatskog energetskog miksa.
Najniže udjele obnovljivih izvora bilježile su Slovačka (19,9 posto), Malta (21,2 posto) i Češka (22,1 posto).
Pozitivan godišnji trend zabilježen je u 15 država članica, a najveći rast ostvarili su Luksemburg i Belgija, pri čemu je upravo rast solarne proizvodnje bio ključni pokretač promjena.
Obnovljivi izvori dominiraju i na globalnoj razini
Trend ubrzanog rasta obnovljivih izvora energije više nije ograničen samo na Europsku uniju. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda i Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), obnovljivi izvori gotovo su dostigli fosilna goriva u ukupnim globalnim energetskim kapacitetima.
Na kraju 2024. godine globalni kapaciteti fosilnih izvora električne energije iznosili su 4548 GW, dok su obnovljivi izvori dosegnuli 4448 GW.
Tijekom prošle godine instalirano je 43 GW novih fosilnih kapaciteta, dok je istovremeno dodano rekordnih 585 GW novih obnovljivih izvora energije. To znači da su obnovljivi izvori činili čak 92,5 posto svih novih energetskih kapaciteta instaliranih tijekom 2024. godine.
Obnovljivi izvori postaju i najjeftiniji oblik proizvodnje energije
Uz snažan rast kapaciteta, obnovljivi izvori energije posljednjih godina bilježe i značajan pad troškova proizvodnje električne energije.
Prema podacima IRENA-e, proizvodnja električne energije iz novih solarnih elektrana 2010. godine bila je čak 414 posto skuplja od proizvodnje iz najjeftinijih novih elektrana na fosilna goriva. Do 2024. godine solarna energija postala je 41 posto jeftinija od fosilnih izvora.
Sličan trend zabilježen je i kod kopnenih vjetroelektrana. Dok je 2010. godine energija iz vjetra bila 23 posto skuplja od fosilnih goriva, do 2024. postala je čak 53 posto jeftinija.
