Senzacijom umjesto konteksta stvara se dojam o skandalu tamo gdje postoji planska procedura. „Otkrivamo: Više od 460 hektara poljoprivrednog zemljišta u HNŽ-u prenamijenjeno u energetske zone“ – Tekst objavljen na portalu Hercegovina.info o navodnoj masovnoj prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u energetske zone u Hercegovačko-neretvanskoj županiji na prvi pogled djeluje kao ozbiljno istraživanje, no već nakon nekoliko odlomaka postaje jasno da se radi o klasičnom primjeru manipulacije brojkama bez konteksta, uz snažnu emocionalnu poruku i slabu analitičku podlogu. Broj od više od 460 hektara plasiran je kao alarmantan podatak, ali se čitatelju ne nudi osnovna informacija: koliki je to udio u ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta u županiji, kakva je kvaliteta tog tla i koliko je od toga uopće bilo aktivno obrađivano. Bez tih podataka, brojka ne služi informiranju, nego stvaranju dojma da se događa “tiha otimačina zemlje”.
LINK na manipulativni članak:„Otkrivamo: Više od 460 hektara poljoprivrednog zemljišta u HNŽ-u prenamijenjeno u energetske zone“
Prešućeni dio priče: planski dokumenti i zakonite procedure
Posebno je problematično što se u tekstu stvara atmosfera netransparentnosti, iako isti izvori navode da su sve prenamjene provedene u skladu s važećim prostornim planovima. Drugim riječima, zemljišta su već bila predviđena za energetske namjene, a investitori nisu dobili nikakvu “posebnu pogodnost”, nego su koristili mogućnosti koje su godinama ranije ugrađene u prostorne dokumente koje su usvajala nadležna tijela. Takav okvir potpuno mijenja značenje priče. Umjesto slike stihijskog uništavanja poljoprivrede, govorimo o dugoročno planiranim razvojnim zonama, koje su rezultat političkih odluka donesenih u formalnim procedurama. Ignorirati taj kontekst i sve svesti na broj hektara znači svjesno izostaviti ključni dio istine.
Bonitet tla: razlika između livade, oranice i neplodnog krškog terena temelj su manipulacije javnosti
Još jedna prešućena činjenica jest da se većina prenamjena odnosi na zemljište nižih bonitetnih kategorija, dakle na površine koje nisu pogodne za intenzivnu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju. U praksi, to su često krške parcele, pašnjaci ili slabo obradive površine, koje desetljećima ne predstavljaju temelj lokalne poljoprivrede. Riječ je o zemljištima na kojima se ne sade kulture, ne navodnjava, ne mehanizira i ne ostvaruje nikakav kontinuirani agrarni prihod. Upravo zato su ta područja u prostornim planovima i prepoznata kao pogodna za energetske zone — jer ne ulaze u konflikt s intenzivnom poljoprivredom.
Prešućivanjem te ključne činjenice i korištenjem općih izraza poput “poljoprivredno zemljište”, bez ikakvog objašnjenja o bonitetu tla, dostupnosti, konfiguraciji terena i realnoj uporabi, Hercegovina.info svjesno briše razliku između plodne oranice i kamenitog krša. Time se manipulira emocionalnom reakcijom javnosti i proizvodi dojam da se ugrožava egzistencija poljoprivrednika, iako se u stvarnosti radi o zemljištima koja desetljećima ne sudjeluju u proizvodnji hrane. Takav pristup nije bezazlen. On ne samo da dovodi u zabludu javnost, nego i svjesno potiče sukob između energetskog razvoja i ruralne zajednice, iako se ti projekti u većini slučajeva prostorno nalaze upravo tamo gdje poljoprivreda nema realne uvjete za razvoj. Umjesto da se raspravlja o stvarnim pitanjima — kvaliteti planiranja, krajobraznom utjecaju, participaciji koristima lokalne zajednice — javnosti se nudi pojednostavljena i netočna slika “otimanja oranica”.
Izostavljanjem ovih informacija stvara se dojam da se solarni paneli i trafostanice postavljaju na najkvalitetnijim oranicama, što jednostavno ne odgovara stvarnom stanju na terenu. To nije slučajna pogreška, nego selektivan izbor podataka koji odgovara željenoj poruci – zaustavljanje razvojnih projekata, unošenja nemira u društvo, stigmatizacija zelene tranzicije i zaustavljanje razvoja gospodarskog sektora. Sve ovo Hercegovina.info radi za novac, pod sponzorstvom Centra Civilnih Inicijativa (CCI), i drugih stranih plaćeničkih organizacija sa sumnjivim motivima nepoznatih donatora. Također medij Hercegovina.info izašao je na listi koje je milijunskim iznosima financirao ugašeni USAID.
Energetska tranzicija kao nepoželjna tema
U cijelom tekstu gotovo da nema riječi o tome zašto se uopće razvijaju energetske zone i obnovljivi izvori energije. Kao da je riječ o nekoj proizvoljnoj industrijskoj ekspanziji, a ne o procesu koji je izravno povezan s energetskom sigurnošću, stabilnošću opskrbe i dugoročnim ekonomskim interesima regije. U zemlji koja sve češće uvozi električnu energiju, ima zastarjele proizvodne kapacitete i ovisi o hidrološkim prilikama, razvoj solarnih i vjetroelektrana nije hir investitora, nego strateško pitanje. Izbacivanjem tog konteksta iz priče, energetski projekti se svode na konflikt s poljoprivredom, iako je stvarnost daleko složenija i zahtijeva ravnotežu, a ne sukob.
Kad se selektivnim podacima proizvodi strah
Najproblematičniji aspekt teksta nije sama kritika prenamjene zemljišta — ona je legitimna i potrebna — nego način na koji se ona konstruira. Umjesto ozbiljne rasprave o prostornom planiranju, javnom interesu i dugoročnim razvojnim prioritetima, čitatelju se nudi emocionalno nabijena priča o gubitku zemlje, bez objašnjenja pravnog, ekonomskog i društvenog okvira. Takav pristup ne potiče informiranu raspravu, nego proizvodi nepovjerenje prema institucijama, investitorima i samom konceptu energetske tranzicije. To više nije novinarsko propitivanje politike, nego oblik aktivističkog narativa koji koristi podatke kao sredstvo za postizanje unaprijed definiranog zaključka.
Kritika je potrebna, ali manipulacija nije
Rasprava o korištenju prostora u HNŽ-u mora biti otvorena, argumentirana i temeljena na cjelovitim informacijama. No tekst koji selektivno bira brojke, zanemaruje planske dokumente, prešućuje kvalitetu zemljišta i izbjegava širi razvojni kontekst ne doprinosi toj raspravi — on je zamjenjuje emocionalnom kampanjom. Ako se želi ozbiljno govoriti o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, onda se mora govoriti i o stvarnim uzrocima njegova nestanka, o depopulaciji ruralnih područja, zapuštenim parcelama, urbanizaciji i infrastrukturnim projektima. Fokusirati se isključivo na obnovljive izvore energije nije samo netočno — to je pogrešno usmjeravanje javne rasprave. U trenutku kada se Bosna i Hercegovina mora odlučiti hoće li biti pasivni potrošač uvezene energije ili aktivni proizvođač vlastitih kapaciteta, javnost zaslužuje raspravu temeljenu na činjenicama, a ne na manipulativnim naslovima.
