Globalna organizacija The Ocean Cleanup objavila je u svom godišnjem izvješću da je tijekom 2025. godine uklonila više od 25 milijuna kilograma plastičnog otpada, čime je ukupna količina prikupljene plastike od početka djelovanja premašila 45 milijuna kilograma, odnosno oko 45.000 tona.
Riječ je o značajnom operativnom iskoraku u području u kojem su rezultati često ograničeni i lokalizirani, no ti podaci ujedno ukazuju i na razmjere problema s kojim se svijet suočava.
Prema procjenama Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), svake godine u oceane dospije oko 11 milijuna tona plastike, što znači da trenutačne akcije čišćenja, iako važne, ne mogu same zaustaviti rastuće onečišćenje mora.
Fokus na rijeke kao glavni izvor onečišćenja
Tijekom prošle godine organizacija je dodatno usmjerila svoje aktivnosti na sprječavanje ulaska plastike u more, polazeći od pretpostavke da većina otpada u oceane dolazi s kopna putem rijeka.
Prema istraživanju koje je The Ocean Cleanup objavio u znanstvenom časopisu Science Advances, oko 1.000 rijeka odgovorno je za gotovo 80 posto plastičnog otpada koji rijekama dospijeva u ocean, iako te rijeke čine tek oko jedan posto ukupne duljine svih riječnih tokova na svijetu.
Na temelju tih podataka organizacija raspoređuje tzv. riječne presretače otpada (interceptors) – sustave koji hvataju plastiku prije nego što dospije u more. Time se aktivnosti čišćenja oceana nadopunjuju preventivnim mjerama u kopnenim vodnim sustavima.
U godišnjem izvješću navodi se da su postignuti rezultati plod dugogodišnjeg istraživanja, donošenja odluka temeljenih na podacima te prilagodbe rješenja lokalnim uvjetima.
Čišćenje nije dovoljno bez prevencije
Iako je 45.000 tona uklonjene plastike impresivan rezultat u operativnom smislu, ta količina ostaje mala u usporedbi s milijunima tona koje svake godine završavaju u oceanima.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da čišćenje mora ne može zamijeniti sustavne politike prevencije. Ključni koraci uključuju smanjenje upotrebe plastike, redizajn ambalaže, unaprjeđenje sustava prikupljanja i obrade otpada te strožu kontrolu nelegalnog odlaganja.
UNEP zato problem plastike sve češće promatra kroz prizmu globalnog upravljanja, budući da se danas reciklira tek manji dio proizvedene plastike, dok se ostatak gomila na odlagalištima ili završava u prirodi, gdje se razgrađuje u mikroplastiku s dugotrajnim posljedicama po ekosustave i zdravlje ljudi.
Cilj: ukloniti 90 posto plutajuće plastike do 2040.
Službeni cilj organizacije The Ocean Cleanup je ukloniti 90 posto plutajuće plastike iz oceana do 2040. godine. U tom je kontekstu na Konferenciji UN-a o oceanima u Nici predstavljen program „30 Cities“, čiji je cilj smanjiti do trećine ukupnog plastičnog onečišćenja koje u more dolazi iz najzagađenijih svjetskih urbanih područja.
Provedba takvih projekata zahtijeva dugoročnu financijsku potporu, dozvole lokalnih vlasti i učinkovite sustave zbrinjavanja otpada nakon prikupljanja. Zbog toga organizacija surađuje s lokalnim zajednicama, institucijama i partnerima u zemljama u kojima djeluje, kako bi se osigurao trajan učinak.
Stručnjaci procjenjuju da će se borba protiv plastičnog onečišćenja u sljedećem desetljeću voditi na dva paralelna kolosijeka: tehnološkom, kroz sve učinkovitije sustave čišćenja, i regulatornom, kroz mjere koje će spriječiti da plastika uopće dospije u vodne ekosustave.
