Gospodarsko-interesna organizacija Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Europska banka za obnovu i razvoj pokrenule su izradu studije „Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj“. Studiju izrađuju Energetski institut Hrvoje Požar i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj studije je ponuditi prijedlog optimalnog tehničkog rješenja za implementaciju sustava baterijskih spremnika u elektroenergetsku mrežu, ali i dati konkretne preporuke za izmjene zakonodavnog i regulatornog okvira koje bi omogućile njihovu širu primjenu. Završetak izrade očekuje se do kraja 2025. godine, nakon čega će biti javno predstavljena.
U priopćenju se upozorava kako je više od 50 posto hrvatske prijenosne mreže premašilo projektirani životni vijek, dok se elektroenergetski sustav istodobno suočava s ograničenim kapacitetima za pohranu energije i nedovoljnom fleksibilnošću. Tijekom ljeta 2024. Hrvatska je uvezla čak četvrtinu potrebne električne energije, što dodatno ističe potrebu za boljom integracijom obnovljivih izvora i mogućnošću skladištenja viškova energije.
Baterijski spremnici, kako navode stručnjaci, mogli bi igrati ključnu ulogu u stabilizaciji mreže, povećanju sigurnosti opskrbe te olakšati punu integraciju domaće obnovljive energije.
Ovakva inicijativa mogla bi poslužiti kao primjer i za druge zemlje regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, gdje se elektroenergetski sektor također suočava s izazovima zastarjele infrastrukture i nedostatkom sustava za pohranu energije. Uzimajući u obzir potencijal BiH za razvoj vjetroelektrana i solarnih elektrana, slična studija bi pomogla u strateškom planiranju i boljoj integraciji obnovljivih izvora u mrežu.
