Odrasli smo u svijetu u kojem su posljedice klimatskih promjena neosporne. Vidimo ih u olujnim nebesima i poplavnim vodama koje zahvaćaju naše zajednice. Osjećamo ih u grlu i plućima kada udišemo zagađeni zrak, i na koži dok hodamo ulicama tijekom toplinskih valova.
Svjetski lideri okupljaju se svake godine kako bi donosili odluke, postizali dogovore, pravili kompromise i davali obećanja, ali dosljedno ne uspijevaju poduzeti potrebne mjere za ublažavanje, a sve više i za prilagodbu klimatskim promjenama. Prošlogodišnja Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) nije bila iznimka.
Ova stalna inertnost potaknula je neke da potraže alternativne načine kako zaobići teško, ali neophodno, djelovanje na smanjenju štetnih emisija stakleničkih plinova, zaštiti vitalnih ekosustava i preispitivanju ekonomskog rasta i razvoja.
Jedno od tih „rješenja“, koje promiče mala, ali glasna manjina u Globalnom sjeveru, jest solarni geoinženjering. To podrazumijeva mijenjanje Zemljine atmosfere kako bi se stvorila reflektirajuća barijera koja odbija sunčevu radijaciju i hladi planet. Međutim, za današnju mladež i buduće generacije, takve intervencije prijete da budu jednako katastrofalne kao i klimatske promjene.
Solarni geoinženjering može poprimiti mnoge oblike, uključujući puštanje ogromnih količina sumpornih čestica u stratosferu kako bi se stvorila reflektirajuća barijera protiv sunčeve svjetlosti (injekcija stratosferskih aerosola) i injektiranje soli u plitke morski oblake (pojačavanje svjetlosti morskih oblaka).
Međutim, ovaj pristup nikada ne rješava korijenske uzroke klimatske krize, a uključuje mijenjanje atmosfere našeg planeta na načine koji se ne mogu adekvatno testirati na velikoj skali, s posljedicama koje će trajati desetljećima ili duže.
Istraživanje geoinženjeringa oduvijek je bilo kontroverzno upravo iz tih razloga. Bezbroj znanstvenika i stručnjaka upozorilo je da bi ovaj pristup mogao izazvati dalekosežne nepredviđene posljedice. Istraživanja, na primjer, pokazuju da bi mogao poremetiti klimatske i vremenske obrasce, dovodeći do ozbiljnih suša, uragana i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta. Ovi rizici su nepredvidivi, a njihovi učinci bili bi neravnomjerno raspoređeni.
Zapravo, solarni geoinženjering pojačao bi postojeće globalne neravnoteže moći, jer bi odluke o njegovom uvođenju primarno donosile bogate zemlje Globalnog sjevera – iste zemlje koje su stvorile klimatsku krizu. Te su zemlje njegovale smrtonosni fenomen čije terete sada nerazmjerno podnose ranjive zajednice, a sada predlažu izuzetno rizičnu strategiju koja, čak i u najboljem scenariju, ne bi riješila problem.
Niti jedna od ovih primjedbi nije spriječila da milijuni dolara, uglavnom od strane tehnoloških i financijskih milijardera, budu usmjereni u inicijative za solarni geoinženjering. Zagovornici sugeriraju da su takve inicijative privremeno rješenje, način da se kupi više vremena za ublažavanje i prilagodbu. No, za nas, takve izjave zvuče kao opasni dvorci u zraku – privlačni, ali iluzorni.
Mnogo je vjerojatnije da bi solarni geoinženjering pružio izgovor velikim globalnim emitentima da ne prekinu svoju ovisnost o fosilnim gorivima. To dodatno pojačava prijetnju “šoka ukidanja”: ako bi se napori u solarnoj geoinženjeringu naglo prekinuli, uslijedilo bi brzo zagrijavanje. Buduće generacije – uključujući današnju mladež – morale bi se suočiti s opasnim skokovima temperature i daljnjim akutnim krizama od onih s kojima se suočavamo danas.
Ako ništa drugo, mi ćemo biti ti koji ćemo platiti cijenu za ekonomsku i društvenu transformaciju koju klimatske promjene zahtijevaju – transformaciju koja danas ne dobiva dovoljno ulaganja.
Zagovornici solarne geoinženjeringa vole ga prikazivati kao “jeftino” rješenje, ali preusmjeravanje resursa s inicijativa za koje znamo da djeluju – a koje ne ugrožavaju zdravlje našeg planeta – ne može se smatrati zdravim financijskim upravljanjem. Umjesto toga, to je prebacivanje teškog posla rješavanja duga ugljika na našu generaciju i one koji dolaze nakon nas.
Mohammed Usrof, Disha Ravi, Heleen Bruggink and Erica Njuguna/ eco-business.com
